Proslava BDM zaštitnice Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu

Centralno bogoslovno sjemenište u Splitu proslavilo je u srijedu 8. prosinca svoju nebesku zaštitnicu Bezgrješno Začeće Blažene Djevice Marije, koja već tri stoljeća svojim zagovor prati bogoslovske naraštaje. Tom prigodom, svečano misno slavlje u bogoslovskoj kapeli predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u koncelebraciji s pastoralnim vikarom mons. Dragom Šimundžom, odgojiteljima i profesorima. Čestitajući svima blagdan nadbiskup je istaknuo kako je BDM u svome otajstvu Bezgrješno začete posve usmjerena prema otajstvu Isusa Krista te kako u sebi i naš pogled usmjerava prema Njemu. "Marija je najveći model i najbolji uzor našeg hoda prema otajstvu Božića. Slavimo, danas, dar Božje ljubavi prema nama koja se očitovala u privilegiji Marijine oslobođenosti od ljage istočnoga grijeha. Međutim, njezina veličina nije samo u tome nego i stoga što je povezana s izvorom Božje milosti, koja je u izobilju izlivena u nju. Po uzoru na nju i mi smo pozvani biti sveti, a autentični kršćani ne možemo biti ukoliko Marijina dimenzija (povjerenja, predanosti, služenja) nije ugrađena u našu duhovnost i u naš život", zaključio je nadbiskup poželjevši da nas Marijin zagovor uvede u istinsko slavljenje došašća i radosniju proslavu Božića.




Ovogodišnji je propovjednik đakon don Marko Plančić, govorio o ulozi Blažene Djevice Marije kroz povijest spasenja ali i danas. Biblijska i naša povijest mnogo je lijepoga rekla o Mariji. No, što dogma Bezgrješnog Začeća BDM govori i znači čovjeku 21. stoljeća? - upitao je propovjednik te nastavio: Neki će reći da joj je to povlastica darovana od Boga. Znamo da je Bog Mariji namijenio posebnu ulogu te joj je dao i posebnu zadaću i odgovornost. Ona nije bezgrješna za sebe nego i za nas kako bi time započela obnova čovječanstva. Svim kršćanima dala je primjer prave predanosti Bogu i odgovornosti za spasenje drugih, zaključio je đakon Plančić. 
Nakon misnoga slavlja i zajedničkoga blagovanja, održana je tradicionalna utakmica između bogoslova i sjemeništaraca u kojoj su pobijedili bogoslovi. U popodnevnim satima u velikoj bogoslovskoj dvorani upriličena je svečana akademija. U prvom je dijelu bogoslovski zbor izveo nekoliko pjesama, nakon čega je uslijedilo dramsko skazanje u četiri čina naslovljeno "Priča o Mateju" autora don Marija Volarevića, a koje su izveli bogoslovi kojih je u bogosloviji 29 i dva đakona. Cjelovitom programu nazočio je nadbiskup Barišić, odgojitelji u Bogosloviji i Sjemeništu, profesori i studenti KBF-a, dijecezanski bogoslovi i bogoslovi Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, isusovački novaci sa svojim odgojiteljima, sjemeništarci i redovnice te mnogobrojni gosti.